Generalne konstitucije

     Prvo poglavlje
     FRANJEVAČKI SVJETOVNI RED

     Članak 1
1. Svi su vjernici pozvani na svetost te imaju pravo, u zajedništvu s Crkvom, slijediti vlastiti duhovni put.
2. U Crkvi postoje mnoge duhovne obitelji s različitim karizmama. U te se obitelji ubraja Franjevačka obitelj koja, u različitim svojim ograncima, priznaje kao oca, nadahnitelja i uzor sv. Franju Asiškoga.
3. U Franjevačkoj obitelji od samih početaka Franjevački svjetovni red ima svoje mjesto. On je uobličen u organsku cjelinu svih katoličkih bratstava kojih se članovi, potaknuti Duhom Svetim, zavjetovanjem obvezuju živjeti Evanđelje poput sv. Franje u svome svjetovnom staležu opslužujući Pravilo potvrđeno od Crkve.
4. Snagom pripadanja istoj duhovnoj obitelji Sveta je Stolica povjerila pastoralnu brigu i duhovnu asistenciju Franjevačkoga svjetovnog reda Prvome franjevačkome redu i Trećem samostanskom redu (TOR). To su „Ustanove“ kojima pripada „altius moderamen (više vodstvo)“ o kojemu govori kanon 303 Zakonika kanonskoga prava.
5. Franjevački svjetovni red (FSR) jest u Crkvi javno udruženje. Raščlanjuje se u bratstva na različitim razinama: mjesnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. Ona imaju pravnu osobnost u Crkvi.

     Članak 2
1. Poziv Franjevačkoga svjetovnog reda jest specifični poziv koji prožima život i apostolski rad svojih članova. Stoga mu ne mogu pripadati oni koji su trajnom obvezom vezani uz drugu redovničku obitelj ili uz neku Ustanovu posvećenoga života.
2. FSR je otvoren vjernicima svake vrsti. Njemu mogu pripadati:
    - laici (muškarci i žene);
    - svjetovni klerici (đakoni, svećenici i biskupi).

     Članak 3
1. Svjetovnost jest karakteristika duhovnosti i apostolskoga života pripadnika FSR-a.
2. Njihova se svjetovnost, u pozivu i u apostolskome životu, ostvaruje u skladu s uvjetima pojedinog staleža: 
    - za laike: njihovim doprinosom izgradnji Kraljevstva Božjega nazočnošću i aktivnošću u vremenitim strukturama;
    - za svjetovne klerike: služenjem Božjemu narodu, kako je njima vlastito, u zajedništvu s biskupom i prezbiterijem.
    I jedni se i drugi nadahnjuju evanđeoskim opredjeljenjem sv. Franje Asiškoga obvezujući se da će nastaviti njegovo poslanje zajedno s drugim pripadnicima Franjevačke obitelji.
3. Poziv FSR-a jest poziv živjeti Evanđelje u bratskome zajedništvu. U tu se svrhu članovi FSR-a ujedinjuju u crkvene zajednice koje se zovu bratstva.

     Članak 4
1.
FSR se upravlja općim crkvenim i vlastitim pravom: Pravilom, Konstitucijama, Obrednikom i posebnim statutima.
2. Pravilo utvrđuje narav, svrhu i duh FSR-a.
3. Konstitucije imaju za cilj: (Prav. 3)
    - primijeniti Pravilo;
    - konkretno naznačiti: uvjete za pripadanje FSR-u, njegovu upravu, organizaciju života bratstva i sjedište bratstva.

     Članak 5
1.
Autentično tumačenje Pravila i Konstitucija pridržano je Svetoj Stolici.
2. Za praktično tumačenje Konstitucija u cilju usklađivanja primjene na različita [geografska] područja i na različite razine Reda nadležan je generalni kapitul FSR-a.
3. Za tumačenje posebnih točaka o kojima treba donijeti pravodobnu odluku nadležno je Predsjedništvo Međunarodnoga vijeća FSR-a (MVFSR). To tumačenje vrijedi do sljedećega generalnog kapitula.

     Članak 6
1. Međunarodno bratstvo FSR-a ima vlastiti Statut odobren od generalnoga kapitula.
2. Nacionalna bratstva imaju vlastite statute koje odobrava Predsjedništvo MVFSR-a.
3. Područna i mjesna bratstva mogu imati vlastite statute koje odobrava vijeće više razine.

     Članak 7
Dokida se sve što se protivi ovim Konstitucijama.

    

     Drugo poglavlje
     NAČIN ŽIVOTA I APOSTOLSKA DJELATNOST

     Prvi naslov:  NAČIN ŽIVOTA

     Članak 8
1. Svjetovni se franjevci zavjetovanjem obvezuju živjeti Evanđelje po franjevačkoj duhovnosti u njihovim svjetovnim uvjetima.
2. Nastoje u svjetlu vjere produbiti vrednote i opredjeljenja evanđeoskoga života po Pravilu FSR-a:
    - na putu obraćenja i formacije koji se trajno obnavlja;
    - otvoreni zahtjevima koji dolaze iz društva i iz crkvene stvarnosti, prelazeći iz Evanđelja u život i iz života u Evanđelje;
    - u osobnoj i zajedničkoj dimenziji toga puta.

     Članak 9
1. Duhovnost svjetovnog franjevca jest projekt života usredotočen na Kristovu osobu i na njegovo nasljedovanje, a ne detaljni program koji bi samo trebalo u praksi ostvariti.
2. Svjetovni franjevac, koji se obvezuje slijediti Kristov primjer i nauk, dužan je osobno i ustrajno izučavati Evanđelje i Sveto pismo. Bratstvo i njegovi odgovorni neka promiču ljubav prema evanđeoskoj Riječi i neka pomažu braći da je upoznaju i razumiju onako kako je, uz asistenciju Duha, Crkva naviješta.

     Članak 10
„Krist siromašan i raspet“, pobjednik nad smrću i uskrsnuli, najveće očitovanje Božje ljubavi prema čovjeku, jest „knjiga“ u kojoj braća, nasljedujući sv. Franju, uče zašto i kako živjeti, ljubiti i trpjeti. U njemu otkrivaju vrijednost protivština zbog pravednosti i smisao poteškoća i križeva svakidašnjega života. S njime mogu prihvatiti volju Očevu i u najtežim okolnostima te živjeti franjevački duh mira u odbacivanju svakoga nauka protivna čovjekovu dostojanstvu.

     Članak 11
Svjesni da je Duh Sveti izvor njihova poziva, pokretač bratskoga života i poslanja, neka svjetovni franjevci nastoje nasljedovati Franjinu vjernost njegovim nadahnućima i neka slušaju poticaje Sveca da iznad svega čeznu za „Duhom Gospodnjim i njegovim djelovanjem“.

     Članak 12
1. Nadahnjujući se na primjeru i na spisima sv. Franje, i nadasve milošću Duha, braća neka žive svaki dan s vjerom veliki dar što nam ga je Krist darovao: objavu Očevu. Neka tu vjeru svjedoče pred ljudima:
    - u obiteljskome životu;
    - na poslu;
    - u radosti i trpljenjima;
    - u susretu s ljudima koji su svi braća u istome Ocu;
    - u nazočnosti i sudjelovanju u društvenome životu;
    - u bratskome odnosu sa svim stvorenjima.
2. S Isusom, poslušnim sve do smrti, neka nastoje upoznati i vršiti volju Očevu. Neka Bogu zahvaljuju za dar slobode i za objavu zakona ljubavi. Da bi izvršili Očevu volju, neka prihvate pomoć koju im, posredstvom Crkve, pružaju oni koji u njoj imaju autoritet, kao i pomoć subraće. Neka smirenom postojanošću preuzimaju rizik odvažnih opredjeljenja u društvenome životu.
3. Braća neka vole sinovski susret s Bogom, a molitva i kontemplacija neka bude duša vlastitog života i vlastitog rada. Neka nastoje otkriti prisutnost Očevu u vlastitome srcu, u prirodi i u povijesti ljudi u kojoj se ostvaruje njegov spasiteljski naum. Promatranje tog misterija učinit će ih spremnima za suradnju u tom naumu ljubavi.

     Članak 13
1. Svjetovni franjevci, u starini zvani „pokornička braća i sestre“, žele živjeti u duhu trajnoga obraćenja. Sredstva za njegovanje ove značajke franjevačkoga poziva, pojedinačno i u bratstvu, jesu: slušanje i slavljenje Božje riječi, obnova (revizija) života, duhovne obnove [rekolekcije], pomoć duhovnoga savjetnika i pokornička slavlja. Neka često pristupaju sakramentu pomirenja i neka nastoje da to bude zajedničko slavlje bilo u bratstvu bilo s cijelim Božjim narodom. (Prav. 7)
2. U tome duhu obraćenja treba da se živi i ljubav prema obnovi Crkve; tu obnovu treba pratiti osobna i zajednička obnova. Plod obraćenja - koje je odgovor na Božju ljubav - jesu djela ljubavi prema braći.
3. Pokorničke vježbe kao što su post i nemrs, što je u tradiciji franjevačkih pokornika, treba upoznati, cijeniti i živjeti po općim crkvenim smjernicama.

     Članak 14
1. Svjesni da je Bog od svih nas htio stvoriti jedan narod i da je svoju Crkvu učinio općim sakramentom spasenja, neka se braća posvete vjerničkom razmišljanju o Crkvi, o njezinu poslanju u današnjemu svijetu i o ulozi franjevaca laika u njoj, prihvaćajući izazove i preuzimajući odgovornosti koje im to razmišljanje otkriva.
2. Euharistija je središte života Crkve. U njoj nas Krist sjedinjuje sa sobom i međusobno u jedno tijelo. Neka dakle Euharistija bude središte života bratstva; braća neka sudjeluju u Euharistiji koliko god je više moguće, svjesni poštovanja i ljubavi sv. Franje koji je u Euharistiji živio sva otajstva Kristova života.
3. Neka sudjeluju u sakramentima Crkve pozorni ne samo na osobno posvećenje nego također na služenje Crkvi i na proširenje Kraljevstva. Neka u svojim župama živo i svjesno sudjeluju u njezinu slavlju, posebno u slavlju krštenja, potvrde, ženidbe i bolesničkoga pomazanja.
4. Braća i bratstva neka se drže odredaba Obrednika što se tiče različitih oblika pridruživanja u liturgijskoj molitvi Crkve, dajući prednost liturgijskome slavlju Časova.
5. Pravi klanjatelji Oca mogu mu iskazivati štovanje i moliti ga na svakome mjestu i u svako doba; ipak, neka braća nastoje pronaći vrijeme šutnje i sabranosti koje će posvetiti isključivo molitvi.

     Članak 15
1. Svjetovni se franjevci obvezuju da će živjeti duh Blaženstava, osobito duh siromaštva. Evanđeosko siromaštvo očituje pouzdanje u Oca, ostvaruje unutarnju slobodu te stvara raspoloženje da se unapređuje pravednija raspodjela bogatstava.
2. Svjetovni franjevci, koji se radom i materijalnim dobrima moraju brinuti za vlastitu obitelj i služiti društvu, na osobit način žive evanđeosko siromaštvo. Da bi ga se shvatilo i ostvarilo, traži se snažna osobna zauzetost i poticaj bratstva po molitvi i dijalogu, po zajedničkoj obnovi života, po slušanju uputstava Crkve i potreba društva.
3. Svjetovni se franjevci obvezuju da će smanjiti osobne potrebe kako bi duhovna i materijalna dobra bolje mogli podijeliti s braćom, osobito s onim posljednjima. Neka zahvaljuju Bogu za primljena dobra, služeći se njima kao dobri upravitelji, a ne kao gospodari.

Neka stoje čvrsto na stanovištu protivnome konzumizmu te ideologijama i praksi koje bogatstvo pretpostavljaju ljudskim i religioznim vrednotama i koje omogućuju izrabljivanje čovjeka.
4. Neka ljube i prakticiraju čistoću srca, izvor pravoga bratstva.

     Članak 16
1. Marija, Majka Isusova, jest uzor u slušanju Riječi i u vjernosti pozivu: kao i Franjo, u njoj promatramo ostvarene sve evanđeoske kreposti.
Braća neka njeguju intenzivnu ljubav prema Presvetoj Djevici, nasljedovanje, molitvu i sinovsko predanje. Vlastitu pobožnost neka očituju izrazima vjere u oblicima koja Crkva prihvaća.
2. Marija je uzor plodne i vjerne ljubavi za cijelu crkvenu zajednicu.
Svjetovni franjevci i bratstva neka nastoje živjeti iskustvo Franje koji je Djevicu učinio voditeljicom svoga života i svoga djelovanja; neka s njom - kao i učenici na Duhove - primaju Duha kako bi se ostvarili kao zajednica ljubavi.

     Drugi naslov: DJELATNA PRISUTNOST U CRKVI I U SVIJETU

     Članak 17
1. Pozvani sudjelovati u izgradnji Crkve kao sakramenta spasenja za sve ljude, a po krštenju i zavjetovanju postali „svjedoci i oruđe za njezino poslanje“, svjetovni franjevci naviještaju Krista životom i riječju. Njihov prvotni apostolat jest osobno svjedočenje u onoj sredini u kojoj žive te služenje izgradnji Božjega kraljevstva u zemaljskim stvarnostima.
2. Neka se u bratstvima promiče osposobljavanje braće za širenje evanđeoske poruke u „običnim prilikama svijeta“ i za suradnju u katehiziranju u crkvenim zajednicama.
3. Oni koji su pozvani vršiti poslanje kao katehisti, kao predsjedatelji crkvenih zajednica ili kao neki drugi služitelji kao i sveti službenici, neka usvoje ljubav sv. Franje prema Božjoj Riječi, njegovu vjeru u one koji je naviještaju i veliki žar kojim je on od Pape primio poslanje propovijedanja pokore.
4. Dioništvo u službi posvećivanja što ga Crkva vrši liturgijom, molitvom, pokorničkim i karitativnim djelima, braća će prakticirati nadasve u vlastitoj obitelji, zatim u bratstvu i napokon svojom djelatnom nazočnošću u mjesnoj Crkvi i u društvu.

     Za pravedno i bratsko društvo

     Članak 18
1. Svjetovni su franjevci pozvani davati vlastiti doprinos, nadahnut osobom i poslanjem Franje Asiškoga, civilizaciji u kojoj će dostojanstvo ljudske osobe, odgovornost i ljubav biti žive stvarnosti.
2. Moraju produbljivati prave temelje sveopćega bratstva i posvuda stvarati duh prihvaćanja i ozračje bratstva. Moraju se postojano zalagati protiv svakoga oblika izrabljivanja, diskriminacije, emarginacije i protiv svakog stava nezainteresiranosti prema drugima.
3. Neka surađuju s pokretima koji promiču prijateljstvo među ljudima: neka se zalažu da se „stvore dostojni uvjeti života“ za sve i da se radi za slobodu svakoga naroda.
4. Slijedeći primjer Franje, zaštitnika ekologa, neka djelatno promiču inicijative za očuvanje stvorenoga, neka surađuju u naporima da se izbjegne zagađivanje i uništavanje prirode te da se stvore životni uvjeti i okolina koji neće ugrožavati čovjeka.

     Članak 19
1. Svjetovni franjevci djeluju uvijek kao kvasac u sredini u kojoj žive, po svjedočanstvu bratske ljubavi i po jasnoj kršćanskoj motivaciji.
2. U duhu malenosti neka kao prvotan izaberu odnos prema siromašnima i onima na rubu bilo da je riječ o pojedincima, o kategoriji osoba ili o jednome cijelom narodu; neka surađuju na tome da se prevladaju isključenost ljudi i oni oblici siromaštva koji su plod neučinkovitosti i nepravde.

     Članak 20
1. Založeni u izgradnji kraljevstva Božjega u vremenitim stvarima i djelatnostima, svjetovni franjevci po svom pozivu žive kao nedjeljivu cjelinu svoje pripadništvo Crkvi i društvu.
2. Kao prvi i osnovni doprinos izgradnji pravednijega i bratskijega svijeta zalažu se u ispunjavanju vlastitih obveza u svojim radnim aktivnostima i u odgovarajućem stručnom usavršavanju. S istim duhom služenja preuzimaju svoje društvene i građanske odgovornosti.

     Članak 21
1. Za Franju je rad dar, a raditi milost. Svakidašnji je rad ne samo sredstvo uzdržavanja nego i prigoda za služenje Bogu i bližnjemu te put za razvoj vlastite osobnosti. U uvjerenju da je rad pravo i dužnost te da svaki oblik zaposlenosti zaslužuje poštovanje, neka braća pridonesu kako bi svi imali mogućnost raditi i kako bi radni procesi bivali sve humaniji.
2. Razonoda i odmor imaju svoju vrijednost i neophodni su u razvoju osobe. Neka se svjetovni franjevci brinu za uravnoteženi odnos rada i odmora te neka rade na ostvarenju vrijednih oblika zauzetosti i zabave u slobodno vrijeme.

     Članak 22
1. Svjetovni franjevci „neka budu prisutni... u javnome životu“; neka surađuju, koliko im je moguće, u donošenju pravednih zakona i propisa.
2. Na polju promicanja dostojanstva čovjeka i pravednosti bratstva se moraju zauzimati odvažnim inicijativama, u skladu s franjevačkim pozivom i s uputama Crkve. Neka zauzimaju jasna stanovišta kad je ugrožen čovjek u njegovu dostojanstvu zbog bilo kakva oblika pritiska ili indiferentnosti. Neka ponude bratsko služenje žrtvama nepravde.
3. Odricanje od upotrebe sile, što je karakteristika Franjinih učenika, ne znači odricanje od djelovanja; no neka braća paze da njihovi postupci budu uvijek nadahnuti kršćanskom ljubavlju.

     Članak 23
1. Mir je djelo pravde i plod pomirenja i bratske ljubavi. Svjetovni franjevci su pozvani da budu nositelji mira u svojim obiteljima i u društvu:
    - neka rade na predlaganju i širenju mirotvornih ideja i stavova;
    - neka razvijaju vlastite inicijative i surađuju kao pojedinci ili kao bratstvo na inicijativama pape, partikularnih Crkava i Franjevačke obitelji;
    - neka surađuju s pokretima i ustanovama koje promiču mir poštujući njegove autentične osnove.
2. Priznavajući pravo kako osobe tako i nacije na zakonsku obranu, neka poštuju odluku onih koji, zbog razloga savjesti, odbijaju „nositi oružje“.
3. Da bi sačuvali mir u obitelji, neka braća na vrijeme načine oporuku o vlastitim dobrima.

     U obitelji

     Članak 24
1. Svjetovni franjevci neka svoju obitelj smatraju prvotnom sredinom u kojoj žive svoje kršćanske obveze i franjevački poziv; u njoj neka dadu mjesta molitvi, Božjoj Riječi i kršćanskoj katehezi, brinući se za poštivanje svakoga života od njegova začeća i u svakoj situaciji sve do smrti. Supružnici neka u Pravilu FSR-a pronađu valjanu pomoć u vlastitu hodu kršćanskoga života, svjesni da u sakramentu ženidbe njihova ljubav sudjeluje u ljubavi Kristovoj prema svojoj Crkvi. Ljubav supružnika i potvrda vrednote vjernosti jesu duboko svjedočenje vlastitoj obitelji, Crkvi i svijetu.
2. U bratstvu:
    - neka tema razgovora i izmjene iskustava bude obiteljska i bračna duhovnost te kršćansko postavljanje obiteljskih problema;
    - neka svi sudjeluju u važnim momentima obiteljskoga života subraće i neka se bratska pozornost posveti onima - neoženjenima ili oženjenima, udovcima i udovicama, samim roditeljima, odvojenima, rastavljenima - koji žive u teškim situacijama i uvjetima;
    - neka se ostvare uvjeti za dijalog među generacijama;
    - neka se podupire stvaranje grupa supružnika i grupa obitelji.
3. Braća neka sudjeluju u naporima koji se čine u Crkvi i u društvu da se potvrdi vrednota vjernosti i poštivanje života te da se dade odgovor na socijalne probleme obitelji.

     Članak 25
Uvjereni da je nužno odgajati „djecu da otvore svoju dušu zajednici... i postanu svjesna kako su živi i djelatni članovi Božjega naroda“ i dionici čara što ga sv. Franjo može u njima izvesti, neka se podupire formaciju skupina djece koja će, uz pomoć odgoja i organizacije primjerene njihovoj dobi, biti uvedena u spoznaju i ljubav prema franjevačkome životu. Nacionalni će statuti dati prikladne smjernice za organizaciju tih grupa i za njihov odnos s bratstvom i s grupama Franjevačke mladeži.

     Glasnici radosti i nade

     Članak 26
1. Franjo je u boli također doživljavao pouzdanje i radost jer se dovinuo do:
    - iskustva Božjega očinstva;
    - neslomljive vjere da će s Kristom uskrsnuti na život vječni;
    - iskustva da može susresti i hvaliti Stvoritelja u sveopćem bratstvu
      sa svim stvorenjima.
Stoga, sukladno Evanđelju, svjetovni franjevci kažu svoj „da“ nadi i radosti življenja i daju svoj doprinos protiv mnogovrsnih tjeskoba i pesimizma, pripremajući bolju budućnost.
2. Braća neka u bratstvima promiču uzajamno razumijevanje i neka se brinu da ambijent za sastanke bude ugodan i odražava radost. Neka se uzajamno ohrabruju u dobru.

     Članak 27
1. Neka braća, napredujući u dobi, uče kako prihvaćati bolest i sve veće poteškoće te kako svome životu davati dublji smisao u postupnom odvajanju i hodu prema obećanoj zemlji. Neka budu čvrsto uvjerena da će se zajednica Kristovih vjernika i onih koji se u njemu ljube nastaviti u vječnome životu kao „općinstvo svetih“.
2. Svjetovni franjevci neka se zalažu da u svojoj sredini, a osobito u bratstvu, stvore klimu vjere i nade, kako bi se na „sestru smrt“ gledalo kao na prijelaz k Ocu te kako bi se svi za to mogli pripremiti s vedrinom i mirnoćom.

    

     Treće poglavlje
     ŽIVOT U BRATSTVU

     Prvi naslov: OPĆE SMJERNICE

     Članak 28
1. Bratstvo FSR-a potječe od nadahnuća svetog Franje Asiškoga kome je Svevišnji objavio evanđeosku bit života u bratskome zajedništvu.
2. „FSR se raščlanjuje u bratstva na različitim razinama“ sa svrhom da u uređenome obliku promiče jedinstvo i uzajamnu suradnju među braćom kao i njihovu djelatnu i zajedničku nazočnost kako u partikularnoj Crkvi tako i u općoj Crkvi. FSR će osim toga promicati zalaganje bratstava u služenju svijetu, a posebno u životu društva.
3. Braća se ujedinjuju kako u mjesna bratstva, ustanovljena uz neku crkvu ili uz neku redovničku kuću, tako i u osobna bratstva, ustanovljena iz određenih motiva koji su valjani i priznati u osnivačkome dekretu.

     Članak 29
1. Mjesna se bratstva okupljaju u bratstva različitih razina: područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj po kriterijima crkvenim, teritorijalnim ili neke druge vrsti. Koordiniraju ih i povezuju propisi Konstitucija. To je zahtjev zajedništva među bratstvima, uređene suradnje među njima i jedinstva FSR-a.
2. Ova bratstva koja - svako pojedino - imaju u Crkvi pravnu osobnost, neka steknu - ako je to moguće - i civilnu pravnu osobnost kako bi bolje ispunjavala vlastito poslanje. Dužnost je nacionalnih vijeća da dadu smjernice o motivima i načinu postupanja kojega se mora držati.
3. Nacionalni statuti moraju naznačiti kriterije po kojima se organizira FSR u jednome narodu. Primjena tih kriterija se prepušta razboritome sudu odgovornih u bratstvima o kojima je riječ kao i [odgovornih] u nacionalnome vijeću.

     Članak 30
1. Braća su suodgovorna za život bratstva kojemu pripadaju i za FSR kao organsku cjelinu svih bratstava rasprostranjenih po svijetu.
2. Osjećaj suodgovornosti članova zahtijeva osobnu nazočnost, svjedočenje, molitvu, djelatnu suradnju prema mogućnostima pojedinaca kao i eventualne obveze u animiranju bratstva.
3. U obiteljskome duhu svaki brat neka u blagajnu bratstva daje neki doprinos u mjeri vlastitih mogućnosti s ciljem da se namaknu novčana sredstva potrebna za život bratstva i za njegova bogoštovna, apostolska i karitativna djela. Braća će se isto tako pobrinuti za financiranje i za druge doprinose kako bi podržali djelatnosti i pothvate bratstava na višoj razini.

     Članak 31
1. „Na različitim razinama svako bratstvo animiraju i vode vijeće i ministar (ili predsjednik).“ Te se službe dodjeljuju izborom u skladu s Pravilom, Konstitucijama i vlastitim statutima. Samo u izvanrednim slučajevima ili u početnoj fazi njihova osnivanja mogu postojati bratstva bez regularnog vijeća. To pomanjkanje nadomješta vijeće više razine samo za vrijeme koje je nužno kako bi se omogućili oporavak ili početak bratstva, osposobljavanje njegovih animatora i obavljanje izbora. (Prav. 21)
2. Služba ministra ili vijećnika jest bratsko služenje, obveza biti raspoloživ i odgovoran s obzirom na svakoga brata i bratstvo kako bi se svatko ostvario u vlastitome pozivu i kako bi svako bratstvo bilo prava franjevačka crkvena zajednica djelatno nazočna u Crkvi i u društvu.
3. Odgovorni FSR-a na svakoj razini neka budu zavjetovana braća, s vječnim zavjetima, koja su uvjerena u vrijednost franjevačkoga evanđeoskoga života, pomnjiva sa širokim i velikodušnim pogledom na život Crkve i društva, otvorena za dijalog, raspoloživa davati i primati pomoć i suradnju.
4. Odgovorni neka se brinu za pripremanje te duhovno i tehničko animiranje sastanaka kako bratstava tako i vijeća. Neka nastoje uliti dušu i život u bratstvo vlastitim svjedočenjem, sugerirajući prikladna sredstva za razvoj života bratstva i apostolske djelatnosti u svjetlu temeljnih franjevačkih opredjeljenja. Neka se brinu za ispunjavanje donesenih odluka i promiču suradnju braće.

     Članak 32
1. Neka ministri i vijeće žive i promiču duh i zbilju zajedništva među braćom, među različitim bratstvima te između njih i Franjevačke obitelji. Neka im na srcu bude iznad svega mir i pomirenje unutar bratstva.
2. Vodstvena zadaća ministra i vijeća jest privremena. Braća, izbjegavajući svaku ambicioznost, moraju pokazivati ljubav prema bratstvu duhom služenja i raspoloživošću kako u prihvaćanju tako i u napuštanju dužnosti.

     Članak 33
1. U vođenju i koordiniranju bratstava i Reda mora se promicati osobnost i sposobnost pojedine braće kao i pojedinih bratstava te se mora poštivati pluralizam izražaja franjevačkoga ideala i kulturna raznolikost.
2. Vijeća viših razina neka ne rade ono što može obaviti na primjereni način bilo mjesno bratstvo bilo vijeće niže razine; neka poštuju i promiču njihovu vitalnost kako bi ona primjereno izvršila svoje dužnosti. Mjesna bratstva i vijeća kojih se to tiče neka se zalažu za provedbu odluka Međunarodnoga vijeća i drugih vijeća više razine kako bi ostvarila njihove programe prilagođujući ih, kad je to potrebno, vlastitoj stvarnosti.

     Članak 34
1. Ondje gdje situacija okruženja i potrebe članova to zahtijevaju, mogu se u krugu bratstva ustanoviti, pod vodstvom jedinstvenoga vijeća, sekcije ili grupe koje okupljaju članove udružene po posebnim potrebama, po srodnosti interesa ili s obzirom na istovjetnost operativnih opredjeljenja.
2. Takve grupe mogu sastaviti posebne propise glede susreta i djelovanja, ali neka pri tom ostane na snazi vjernost zahtjevima koji proizlaze iz pripadništva bratstvu. Nacionalni statuti neka ustanove prikladne kriterije za oblikovanje i funkcioniranje sekcija ili grupa.

     Članak 35
1. Svjetovni svećenici koji se prepoznaju pozvanima od Duha na sudioništvo u karizmi sv. Franje Asiškoga u svjetovnome bratstvu, neka u njemu naiđu na posebnu pozornost u skladu s njihovim poslanjem u Božjemu narodu.
2. Svjetovni svećenici franjevci mogu se također udružiti u osobno bratstvo s ciljem da prodube asketske i pastoralne pobude što ih nude život i nauk sv. Franje i Pravilo FSR-a kako bi bolje živjeli svoj poziv u Crkvi. Prikladno je da ta bratstva imaju vlastite statute koji bi predvidjeli konkretne načine kako je bratstvo sastavljeno, kako se ostvaruju bratski susreti i kako se ostvaruje duhovna formacija te kako učiniti živim i djelotvornim zajedništvo s cijelim Redom.

     Članak 36
1.
Mogu biti od velike koristi za duhovni i apostolski razvoj FSR-a braća koja se privatnim zavjetima obvezuju da će živjeti duh Blaženstava te da će biti raspoloživija za kontemplaciju i za služenje bratstvu.
2. Ta braća i sestre mogu se ujediniti u grupe po statutima koje odobravaju nacionalna vijeća, a kad proširenost takvih grupa premaši granice jedne države, onda ih odobrava Međunarodno vijeće (MVFSR).
3. Ti statuti moraju biti usklađeni s ovim Konstitucijama.

     Drugi naslov: ULAZAK U RED I FORMACIJA

     Članak 37
1.
Uključenje u Red ostvaruje se kroz vrijeme inicijacije (uvođenja), vrijeme formacije i zavjetovanje Pravila.
2. Ulaskom u bratstvo započinje hod formacije koji se mora razvijati cijeli život. Svjesni da je Duh Sveti prvotni djelatnik formacije i uvijek pozorni na suradnju s njime, odgovorni za formaciju jesu: sam kandidat, cijelo bratstvo, vijeće s ministrom, učitelj formacije i asistent.
3. Braća su odgovorna za vlastitu formaciju da bi na sve savršeniji način razvijala poziv što su ga primili od Gospodina. Bratstvo je pozvano pomagati braći na tome hodu prihvaćanjem, molitvom i primjerom.
4. Dužnost je nacionalnih i područnih vijeća - to je njihova zajednička odgovornost - izraditi i usvojiti sredstva za oblikovanje prilagođena mjesnim situacijama, radi pomoći odgovornima za formaciju u pojedinim bratstvima.

     Vrijeme uvođenja

     Članak 38
1. Vrijeme uvođenja jest razdoblje pripreme na vrijeme prave i istinske formacije, a služi za raspoznavanje poziva i uzajamno upoznavanje bratstva i kandidata. Ono mora jamčiti slobodu i ozbiljnost ulaska u FSR.
2. Trajanje i načine odvijanja razdoblja uvođenja određuju nacionalni Statuti.
3. Vijeće bratstva je ovlašteno odlučivati o eventualnome oprostu od razdoblja uvođenja vodeći računa o smjernicama nacionalnoga vijeća.

     Primanje u Red

     Članak 39
1. Molbu za primanje u Red aspirant podnosi ministru mjesnoga ili osobnoga bratstva službeno, po mogućnosti pismeno.
2. Uvjeti za primanje jesu: ispovijedati katoličku vjeru, živjeti u zajedništvu Crkve, imati dobro moralno vladanje i pokazati jasne znakove poziva.
3. Vijeće bratstva zajednički odlučuje o molbi te daje službeni odgovor aspirantu i priopćenje bratstvu.
4. Obred primanja odvija se po Obredniku. Čin primanja se bilježi u registar i čuva u arhivu bratstva.

     Vrijeme formacije

     Članak 40
1. Vrijeme početne formacije traje najmanje godinu dana. Nacionalni statuti mogu odrediti duže trajanje. Svrha toga razdoblja jest sazrijevanje poziva, iskustvo evanđeoskoga života u bratstvu i bolje upoznavanje Reda. Ta formacija neka se živi čestim studijskim i molitvenim sastancima te konkretnim iskustvima služenja i apostolata. Takvi sastanci, ako je moguće i ako je prikladno, neka se drže zajedno s kandidatima drugih bratstava.
2. Kandidate neka se uvodi u čitanje i razmatranje Svetoga pisma, u poznavanje osobe i spisa sv. Franje i franjevačke duhovnosti, u studij Pravila i Konstitucija. Neka ih se odgaja da ljube Crkvu i da prihvaćaju njezino naučavanje. Laici neka se vježbaju živjeti u evanđeoskome stilu vremenite obveze u svijetu.
3. Sudjelovanje na sastancima mjesnoga bratstva bezuvjetna je pretpostavka za uvođenje u zajedničku molitvu i u život bratstva.
4. Neka se primijeni pedagogija franjevačkoga stila kao i onaj koji odgovara mentalitetu sredine.

     Zavjetovanje ili obećanje evanđeoskoga života

     Članak 41
1. Kandidat, kad je završilo vrijeme početne formacije, ministru mjesnoga bratstva podnosi molbu za zavjetovanje. Vijeće bratstva, saslušavši učitelja formacije i asistenta, tajnim glasovanjem odlučuje o pripuštanju na zavjete te o tome daje odgovor kandidatu i obavijest bratstvu.
2. Uvjeti za zavjetovanje ili obećanje evanđeoskoga života jesu:
    - navršena starosna dob koju određuju nacionalni statuti;
    - djelatno sudjelovanje u razdoblju formacije kroz najmanje godinu dana;
    - pristanak vijeća mjesnoga bratstva.
3. Ako se smatra prikladnim produžiti razdoblje formacije, neka to ne bude duže od godinu dana preko onoga vremena što su ga odredili nacionalni statuti.

     Članak 42
1. Zavjetovanje je svečani crkveni čin kojim kandidat, svjestan poziva što ga je od Krista primio, obnavlja krsna obećanja te javno potvrđuje svoju obvezu živjeti Evanđelje u svijetu po Franjinu primjeru i držeći se Pravila FSR-a.
2. Zavjetovanje uključuje kandidata u Red te je po sebi trajna obveza. Trajnom zavjetovanju može prethoditi, iz objektivnih i konkretnih pedagoških razloga, privremeno zavjetovanje koje se obnavlja svake godine. Sveukupno vrijeme privremenoga zavjetovanja ne smije premašivati tri godine.
3. Zavjetovanje prima ministar mjesnoga bratstva ili njegov delegat u ime Crkve i FSR-a. Obred neka se odvija po uredbama Obrednika.
4. Zavjetovanje ne obvezuje samo zavjetovanike u odnosu na bratstvo, nego na isti način obvezuje bratstvo da se brine za njihovu ljudsku i vjerničku dobrobit.
5. Čin zavjetovanja se bilježi u registar i pohranjuje u arhiv bratstva.

     Članak 43
Nacionalni statuti određuju:
    - najnižu starosnu dob za zavjetovanje; ona nikako ne može biti ispod navršenih 18 godina;
    - raspoznajni znak pripadanja Redu (TAU ili neki drugi franjevački simbol).

     Trajna formacija

     Članak 44
1. Formacija braće koja je započela u prethodnim stadijima ostvaruje se trajno i neprekidno. To treba shvatiti kao pomoć u obraćenju svakoga i svih kao i u ispunjenju vlastitoga poslanja u Crkvi i u društvu.
2. Bratstvo je dužno posebnu pozornost poklanjati oblikovanju onih koji se prvi puta zavjetuju i onih s privremenim zavjetima kako bi pridonijelo sazrijevanju poziva i ukorjenjivanju osjećaja pripadnosti.
3. Trajna formacija, također kroz tečajeve, susrete, izmjenu iskustava, ima kao cilj pomagati svoj braći:
    - da slušaju i razmatraju Božju Riječ prelazeći iz Evanđelja u život i iz života u Evanđelje;
    - da, prosvijetljeni vjerom i pomognuti dokumentima crkvenoga učiteljstva, razmišljaju o zbivanjima u Crkvi i u društvu, te da - sukladno tome - zauzimaju dosljedne stavove;
    - da odjelotvore i prodube franjevačko zvanje izučavajući spise sv. Franje, sv. Klare i franjevačkih autora.

     Promicanje zvanja

     Članak 45
1. Promicanje zvanja za Red dužnost je sve braće i znak vitalnosti samih bratstava. Braća, osvjedočena u vrijednost franjevačkoga načina života, mole Boga neka dade milost franjevačkoga zvanja novim članovima.
2. Iako ništa ne može nadomjestiti svjedočenje pojedinaca i bratstava, vijeća moraju pronalaziti prikladna sredstva za promicanje franjevačkoga svjetovnog zvanja.

     Treći naslov: BRATSTVO NA RAZLIČITIM RAZINAMA

     Mjesno bratstvo

     Članak 46
1. Za kanonsko osnivanje mjesnoga bratstva nadležan je mjerodavni viši poglavar na molbu braće koja su za to zainteresirana uz prethodno savjetovanje i suradnju s vijećem više razine s kojim će novo bratstvo biti u vezi po nacionalnome statutu. Za kanonsko osnivanje bratstva izvan redovničkih kuća ili crkava franjevaca Prvoga reda ili TOR-a nužan je pismeni pristanak mjesnog ordinarija.
2. Za valjano osnivanje mjesnoga bratstva potrebno je barem pet trajno zavjetovanih članova. Primanje i zavjetovanje te prve braće obavit će vijeće drugoga mjesnog bratstva ili vijeće više razine koje se na prikladne načine pobrinulo za njihovu formaciju. Spisi o primanju i zavjetovanju te dekret o osnivanju čuva se u arhivu bratstva, a duplikat se šalje vijeću više razine.
3. Ako u nekome narodu još nema bratstva FSR-a, Predsjedništvo MVFSR-a nadležno je da se za to pobrine.

     Članak 47
1. Svako mjesno bratstvo, prva stanica jedinstvenoga FSR-a, povjereno je pastoralnoj brizi onoga Franjevačkog reda koji ga je kanonski ustanovio. (Prav. 22)
2. Mjesno bratstvo može prijeći u pastoralnu brigu nekoga drugog Franjevačkog reda na način predviđen nacionalnim statutima.

     Članak 48
1. U slučaju da jedno bratstvo prestane postojati, njegova baštinjena dobra, knjižnica i arhiv prelaze u vlasništvo bratstva neposredno više razine.
2. U slučaju da jedno bratstvo po kanonskim zakonima ponovno oživi, bratstvo će ponovno preuzeti eventualna preostala dobra, vlastitu knjižnicu i arhiv.

     Vijeće bratstva

     Članak 49
1. Vijeće mjesnoga bratstva sastavljeno je od sljedećih službi: ministra, zamjenika ministra [doministra], tajnika, rizničara i učitelja formacije. Prema potrebama svakoga bratstva, mogu se pridodati druge službe. Duhovni asistent bratstva jest član vijeća po pravu.
2. Bratstvo okupljeno na skupštini ili kapitulu bavi se sadržajima koji se tiču njegova života i organizacije. Svake tri godine, na izbornoj skupštini ili kapitulu, izabire ministra i vijeće po propisima koji su predviđeni u Konstitucijama i u statutima.

     Članak 50
1. Dužnost je vijeća mjesnoga bratstva:
    - promicati nužne inicijative u korist bratskoga života da poraste ljudska, kršćanska i franjevačka formacija njegovih članova i da ih se podrži u svjedočenju i u zauzetosti u svijetu;
    - da se konkretno i odvažno opredijeli, sukladno situaciji bratstva, za neke od mnogih mogućih djelatnosti na apostolskome polju.
2. Dužnosti su vijeća, osim toga:
    a) odlučivati o primanju i pripuštanju nove braće zavjetovanju;
    b) uspostavljati bratski dijalog s članovima koji se nalaze u posebnim poteškoćama te se pobrinuti za odgovarajuće mjere;
    c) prihvatiti molbu o odstupanju i odlučiti o suspenziji člana bratstva;
    d) odlučiti o osnivanju sekcija ili grupa u skladu s Konstitucijama i statutima;
    e) odlučivati o usmjerivanju raspoloživih fondova i općenito odlučivati o predmetima koji se odnose na financijsko vođenje i gospodarske poslove bratstva;
    f) podjeljivati dužnosti vijećnicima i ostalim zavjetovanim članovima;
    g) tražiti prikladne i spremne redovnike za asistente od nadležnih poglavara Prvoga reda i TOR-a;
    h) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

     Službe u bratstvu

     Članak 51
1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vodstvu bratstva, zadaća je ministra - koji je prvi odgovorni bratstva - brinuti se da se u praksi provode smjernice i odluke bratstva i vijeća koje treba obavijestiti o svom radu.
2. Ministrova je, osim toga, zadaća:
    a) sazivati, predsjedati i voditi sastanke bratstva i vijeća; svake tri godine sazvati izborni kapitul bratstva, nakon što je saslušao vijeće glede formalnosti sazivanja;
    b) pripremati godišnje izvješće koje se šalje vijeću više razine, uz prethodno odobrenje vijeća bratstva;
    c) predstavljati bratstvo u svim njegovim odnosima s crkvenim i civilnim vlastima. Kad bratstvo postigne pravnu osobnost na civilnom području, ministar, gdje je to ikako moguće, preuzima njegovo zakonsko predstavljanje;
    d) uz pristanak vijeća, tražiti pastoralni pohod i bratski pohod najmanje jedanput u trogodištu;
    e) obavljati poslove koje Konstitucije povezuju s njegovom nadležnošću.

     Članak 52
1. Zamjenik ministra [doministar] ima ovu zadaću:
    a) u bratskome duhu surađivati s ministrom i podržavati ga u vršenju njegovih zadataka;
    b) obavljati dužnosti koje mu povjeri vijeće i/ili skupština (kapitul);
    c) zamjenjivati ministra u njegovim nadležnostima i odgovornostima kad je privremeno odsutan ili zapriječen;
    d) preuzeti dužnosti ministra kad služba ostane upražnjena.

2. Tajnik ima ovu zadaću:
    a) sastavljati službene spise bratstva i vijeća i pobrinuti se da se pošalju odgovarajućim naslovnicima;
    b) brinuti se za upotpunjenje i održavanje arhiva i registara unoseći u njih primanja, zavjetovanja, smrt, povlačenja i prijelaze iz bratstva;
    c) brinuti se da se braći priopće važnija zbivanja na različitim razinama i, ako je zgodno, objave putem sredstava priopćivanja.
3. Učitelj formacije [odgojitelj] ima ovu zadaću:
    a) koordinirati, uz pomoć drugih članova vijeća, odgojno-obrazovne djelatnosti bratstva;
    b) poučavati i animirati aspirante u vrijeme uvođenja, kandidate u vrijeme početne formacije i novozavjetovane;
    c) obavještavati vijeće bratstva, prije zavjetovanja, je li kandidat prikladan da se obveže živjeti po Pravilu.
4. Rizničar, ili ekonom, ima ovu zadaću:
    a) pomno čuvati primljene doprinose bilježeći u za to određeni registar pojedine primitke, datum kad su mu predani i ime onoga tko ih je dao ili onoga tko ih je skupio;
    b) u isti registar bilježiti izdatke označujući datum i namjenu u suglasju s uputstvima vijeća bratstva;
    c) polagati račun o svome upravljanju skupštini i vijeću bratstva po propisima nacionalnoga statuta.
5. Odredbe koje se odnose na ovlaštenja zamjenika ministra [doministra], tajnika i rizničara, uz primjerene prilagodbe, vrijede za sve razine.

     Sudjelovanje u životu bratstva

     Članak 53
1. Bratstvo mora vlastitim članovima pružati priliku za susret ili za suradnju putem sastanaka koje treba češće držati u skladu sa situacijama sredine te uz sudjelovanje svih.
2. Bratstvo se sastaje povremeno također kao crkvena zajednica na slavljenje Euharistije u ozračju koje učvršćuje bratski vez i obilježuje identitet franjevačke obitelji. Gdje nije moguće posebno euharistijsko slavlje, neka sudjeluju u slavlju šire crkvene zajednice.
3. Uključenost u jedno mjesno bratstvo i sudjelovanje u životu bratstva bitni su za pripadnost FSR-u. Moraju se poduzeti prikladne inicijative, po smjernicama nacionalnih statuta, da se zadrže u jedinstvu s bratstvom ona braća koja su - iz opravdanih razloga zdravlja, obitelji, rada ili udaljenosti - zapriječena djelatno sudjelovati u zajedničkome životu.
4. Bratstvo se sa zahvalnošću spominje preminule braće te nastavlja zajedništvo s njima u molitvi i u Euharistiji.
5. Nacionalni statuti mogu predvidjeti posebne oblike prianjanja uz bratstvo onih koji, ako i ne pripadaju FSR-u, žele s njime dijeliti život i djelovanje.

     Članak 54
1. U slučaju kad bratstvo na bilo kojoj razini raspolaže pokretnom ili nepokretnom imovinom, moraju se, u skladu s nacionalnim statutima, poduzeti nužni koraci da smo bratstvo stekne civilnu pravnu osobnost.
2. Nacionalni statuti, na osnovi odgovarajućega civilnog zakonodavstva, moraju utvrditi točne kriterije o tome što je svrha pravne osobe, o upravljanju dobrima i o unutarnjoj kontroli; moraju također sadržavati odredbe kako bi spis o osnivanju određivao ovlast prenošenja svoje imovine u slučaju utrnuća pravne osobe.
3. Nacionalni statuti moraju isto tako odrediti vrlo precizne kriterije kako bi, u mjesnim bratstvima koja imaju naslijeđena dobra ili njima upravljaju, dotično vijeće, prije završetka svoga mandata, dalo na provjeru novčanu i imovinsku situaciju stručnoj osobi koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva.

     Prijelaz

     Članak 55
Ako neki brat, iz bilo kojega razumnog razloga, želi prijeći u drugo bratstvo, neka, uz prethodnu obavijest vijeću bratstva kome pripada, o tome podnese obrazloženu zamolbu ministru bratstva kojemu želi biti pridružen. Vijeće ovoga drugoga bratstva odlučuje, nakon što od bratstva iz kojega dolazi, dobije u pismenom obliku neophodne obavijesti.

     Privremene mjere

     Članak 56
1. Članovi u poteškoćama mogu, službeno, tražiti privremeno povlačenje iz bratstva. Vijeće će, s ljubavlju i mudrošću, procijeniti molbu nakon bratskoga razgovora ministra i asistenta s onim o kome je riječ. Ako se razlozi pokažu osnovanima, vijeće, nakon nekoga vremena danoga bratu u poteškoćama za razmišljanje, prihvaća njegovu molbu.
2. Ponavljano i dugotrajno neispunjavanje obveza koje proizlaze iz života bratstva kao i druga ponašanja koja su u teškome protuslovlju s Pravilom vijeće mora promotriti u razgovoru s bratom koji ne ispunja obveze. Jedino u slučaju tvrdoglavosti ili ponavljanja [iste situacije] vijeće može, tajnim glasovanjem, odlučiti o suspenziji [razrješenju] i to pismeno dostaviti onome koga se tiče.
3. Svojevoljno odstupanje [povlačenje] ili mjera obustave [suspenzija] mora se zabilježiti u registar bratstva. To sa sobom povlači isključenje sa sastanaka i iz djelatnosti bratstva, u što je uključeno aktivno i pasivno pravo glasa, ali pripadništvo Redu ostaje.

     Članak 57
1. Svjetovni franjevac, u slučaju svojevoljnoga povlačenja ili obustave [suspenzije] sa strane bratstva, može tražiti da bude ponovno primljen upućujući posebnu pismenu molbu ministru.
2. Vijeće, nakon što ispita navedene razloge onoga o kome je riječ, procjenjuje mogu li se smatrati prevladanima razlozi koji su bili odlučni za odstupanje ili suspenziju te ga, u pozitivnom slučaju, ponovno prima ubilježivši odluku u spise bratstva.

     Konačne odluke

     Članak 58
1. Brat koji se želi konačno povući iz Reda, pismeno priopćava svoju nakanu ministru bratstva. Ministar i asistent mjesnoga bratstva, s ljubavlju i razboritošću, uspostavljaju dijalog s bratom o kome je riječ i o tome obavještavaju vijeće. Ako brat pismeno potvrdi svoju odluku, vijeće to uzima na znanje i to pismeno priopćava zainteresiranomu. Konačno povlačenje se ubilježuje u registre bratstva i priopćava se vijeću više razine.
2. Kad je riječ o teškim, izvanjskim, ubrojivim i pravno dokazanim slučajevima, ministar i asistent mjesnoga bratstva, s ljubavlju i razboritošću, uspostavljaju dijalog s bratom o kome je riječ i o tome obavještavaju vijeće. Bratu se daje neko vrijeme za razmišljanje i razlučivanje, te mu se eventualno nudi neka izvanjska i primjerena pomoć. Ako vrijeme razmišljanja protekne bez učinka, vijeće bratstva traži od vijeća više razine da otpusti brata iz Reda. To traženje treba biti popraćeno cjelokupnom dokumentacijom koja se odnosi na slučaj. Vijeće više razine izdaje dekret o otpuštanju nakon što je kolegijalno ispitalo zahtjev s pripadnom dokumentacijom i nakon što je provjerilo da su poštivani propisi prava i Konstitucija.
3. Brat koji javno napusti vjeru, isključi se iz crkvenog zajedništva ili mu je određena ili proglašena kazna izopćenja, samim tim je isključen iz Reda. Ali to ne oslobađa vijeće mjesnoga bratstva da uspostavi dijalog s onim o kome je riječ i da mu ponudi bratsku pomoć. Vijeće više razine, na traženje vijeća mjesnoga bratstva, skuplja dokaze i službeno konstatira činjenicu isključenja iz Reda.
4. Dekret o otpuštanju ili isključenju iz Reda, da bude pravomoćan, mora potvrditi nacionalno vijeće komu će se prenijeti cjelokupna dokumentacija.

     Članak 59
Tko se god osjeti oštećenim zbog nekoga postupka provedena protiv njega, može se u roku od tri mjeseca uteći vijeću više razine od onoga koje je donijelo odluku i daljnjim instancama na višim razinama sve do Predsjedništva MVFSR-a i do najviše instance, Svete Stolice.

     Članak 60
Ono što je u ovim Konstitucijama rečeno o mjesnim bratstvima, vrijedi, ako se može primijeniti, također i za osobna bratstva.

     Područno bratstvo

     Članak 61
1. Područno bratstvo jest organska cjelina svih mjesnih bratstava koja postoje na jednome području ili se mogu spojiti u jednu naravnu cjelinu kako zbog geografske blizine tako i zbog zajedničkih problema i pastoralne stvarnosti. Ono osigurava povezanost mjesnih bratstava s nacionalnim bratstvom, poštujući jedinstvo FSR-a i kolegijalno integriranje različitih franjevačkih Redova koji se, već prema slučaju, brinu za duhovnu asistenciju na tome području.
2. Nacionalno vijeće ima ovlast ustanoviti područno bratstvo po Konstitucijama i Nacionalnim statutima; neka se o tome obavijeste nadležni redovnički poglavari od kojih se mora tražiti duhovna asistencija.
3. Područno bratstvo:
    - animira i vodi vijeće i ministar;
    - upravlja se po nacionalnom statutu i vlastitom statutu;
    - ima vlastito sjedište.

     Članak 62
1. Područno je vijeće sastavljeno po odredbama nacionalnoga statuta i vlastitog statuta. U krilu područnog vijeća može se ustanoviti izvršni odbor s nadležnostima koje mu daju statuti.
2. Područno vijeće ima zadaću:
    a) pripremiti slavljenje izbornoga kapitula;
    b) promicati, animirati i koordinirati, u okviru područja, život i djelatnost FSR-a i njegovo uključivanje u partikularnu Crkvu;

   c) izraditi, po smjernicama nacionalnoga vijeća i u suradnji s njime, program rada FSR-a na području i brinuti se da se to obznani u mjesnim bratstvima;
    d) prenositi mjesnome bratstvu smjernice nacionalnoga vijeća i partikularne Crkve;
    e) brinuti se za formaciju [izobrazbu] animatora;
    f) ponuditi mjesnim bratstvima aktivnosti kojima će se podržati njihove formativne i operativne potrebe;
    g) raspraviti i odobriti godišnje izvješće nacionalnome vijeću;
    h) odrediti bratski pohod mjesnim bratstvima, ako okolnosti to preporučuju, makar ga oni i ne tražili;
    i) odlučivati o raspoređivanju fondova koji su na raspolaganju i, općenito, odlučivati u predmetima koji se odnosa na financijsko poslovanje i ekonomske poslove područnoga bratstva;
    j) prije završetka svoga mandata mora dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju područnoga bratstva stručnoj osobi, koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva;
    k) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

    Članak 63
1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vođenju područnoga bratstva, zadaća je ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se u praksi provode smjernice i odluke vijeća, koje treba da obavijesti o svom radu.
2. Područni ministar, osim toga, ima ovu zadaću:
    a) sazivati i predsjedati sjednicama područnoga vijeća; svake tri godine sazvati područni izborni kapitul, saslušavši vijeće glede formalnosti sazivanja;
    b) predsjedati i potvrđivati izbore mjesnoga bratstva, osobno ili preko delegata, člana područnoga vijeća koji nije duhovni asistent;
    c) obavljati bratski pohod mjesnim bratstvima osobno ili preko vlastitoga delegata, člana područnoga vijeća;
    d) sudjelovati na susretima što ih upriličuje nacionalno vijeće;
    e) predstavljati bratstvo u slučaju kad ono ostvari pravnu osobnost u civilnome uređenju;
    f) prirediti godišnje izvješće nacionalnome vijeću;
    g) tražiti, najmanje jedanput u trogodištu, uz pristanak vijeća, pastoralni pohod i bratski pohod.

     Članak 64
1. Područni kapitul jest predstavničko tijelo svih bratstava koja postoje na jednome području s izbornom vlašću i vlašću odlučivanja.
2. Nacionalni Statuti neka mu predvide formalnosti sazivanja, sastav, periodičnost i nadležnosti.

     Nacionalno bratstvo

     Članak 65
1. Nacionalno bratstvo jest organska cjelina mjesnih bratstava koja postoje na području jedne ili više država, koja su međusobno povezana i koordiniraju se preko područnih bratstava, gdje ona postoje.
2. Zadaća je Predsjedništva MVFSR-a osnivati nova nacionalna bratstva na zahtjev i u dijalogu s vijećima bratstava o kojima je riječ. Neka se o tome obavijeste nadležni redovnički poglavari od kojih se traži duhovna asistencija.
3. Nacionalno bratstvo:
    - animira i vodi vijeće i ministar;
    - ravna se vlastitim statutom;
    - ima vlastito sjedište.

     Članak 66
1. Nacionalno vijeće je sastavljeno po odredbama Nacionalnog statuta. U krilu nacionalnog vijeća može se ustanoviti izvršni odbor s nadležnostima koje mu daje Statut.
2. Nacionalno vijeće ima zadaću:
    a) pripremiti slavljenje izbornoga nacionalnog kapitula po vlastitome Statutu;
    b) učiniti da se svjetovna franjevačka duhovnost upozna i promiče na cijelom području vlastitoga nacionalnog bratstva;
    c) odlučivati o programima djelovanja kroz godinu dana na nacionalnome planu;
    d) tražiti, upozoravati, objavljivati i širiti nužna sredstva za formaciju svjetovnih franjevaca;
    e) animirati i koordinirati djelatnosti područnih vijeća;
    f) održavati vezu s Predsjedništvom Međunarodnoga vijeća FSR-a;
    g) osigurati predstavništvo nacionalnoga bratstva u Međunarodnom vijeću i preuzeti troškove koje to sa sobom nosi;
    h) raspraviti i odobriti godišnje izvješće Predsjedništvu Međunarodnoga vijeća;
    i) brinuti se za prisutnost FSR-a u crkvenim organizmima na nacionalnome planu;
    j) odlučivati o bratskome pohodu vijećima, područnih i mjesnih bratstava, kad okolnosti to zahtijevaju, makar ona to i ne traže;
    k) odlučivati o namjeni raspoloživih sredstava kao i, općenito, o ekonomskim poslovima bratstva;
    l) prije završetka svoga mandata dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju nacionalnoga bratstva stručnoj osobi, koja nije član vijeća, ili kolegiju revizora računa bratstva;
    m) izvršavati ostale obveze naznačene u Konstitucijama ili neophodne za postizanje vlastitih ciljeva.

     Članak 67

1. I pored suodgovornosti vijeća u animiranju i vođenju nacionalnoga bratstva, zadaća je ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se provode u praksi smjernice i odluke vijeća, koje on treba da obavijesti o svom radu.
2. Nacionalni ministar ima ovu zadaću:
    a) sazivati i predsjedati sastancima nacionalnoga vijeća; sazvati svake tri godine izborni nacionalni kapitul, saslušavši vijeće glede formalnosti sazivanja, po nacionalnome statutu;
    b) voditi i koordinirati s nacionalnim dužnosnicima operativne poslove na nacionalnoj razini;
    c) izvješćivati vijeće i nacionalni kapitul o životu i djelatnostima FSR-a vlastite zemlje;
    d) predstavljati nacionalno bratstvo kod crkvenih i civilnih vlasti. Kad nacionalno bratstvo ima civilnu pravnu osobnost, ministrova je zadaća da ga zakonski predstavlja;
    e) predsjedati i potvrđivati izbore područnog vijeća osobno ili preko delegata, člana nacionalnoga vijeća koji nije duhovni asistent;
    f) obaviti bratski pohod područnim vijećima, osobno ili preko delegata, člana nacionalnoga vijeća;
    g) tražiti, uz suglasnost vijeća, bratski pohod i pastoralni pohod najmanje jedanput svakih šest godina.

     Članak 68
1. Nacionalni kapitul jest predstavničko tijelo bratstava koja postoje u okviru jednoga nacionalnog bratstva sa zakonodavnom, odlučujućom i izbornom vlašću. On može, u skladu s Pravilom i Konstitucijama, zakonski odlučivati i donositi propise koji vrijede u okvirima nacionalnog bratstva. Nacionalni statuti određuju sastav, trajanje mandata, nadležnosti i način sazivanja nacionalnoga kapitula.
2. Nacionalni statuti mogu razmatrati druge oblike sastanaka i skupština za promicanje života i apostolata na nacionalnoj razini.

     Međunarodno bratstvo

     Članak 69
1. Međunarodno bratstvo čini organska cjelina svih franjevačkih svjetovnih katoličkih bratstava svijeta. Ono je istovjetno sa sveukupnošću FSR-a. Ima vlastitu pravnu osobnost u Crkvi. Organizira se i djeluje u skladu s Konstitucijama i vlastitim Statutom.
2. Međunarodno bratstvo animira i vodi Međunarodno vijeće FSR-a (MVFSR-a) sa sjedištem u Rimu (Italija), njegovo Predsjedništvo i generalni ministar ili međunarodni predsjednik.

     Članak 70
1. Međunarodno vijeće čine ovi članovi izabrani po propisu Konstitucija i vlastitoga Statuta:
    - zavjetovana braća FSR-a;
    - predstavnici Franjevačke mladeži [Frama].
Članovi Međunarodnoga vijeća jesu, osim toga, i četvorica generalnih asistenata.
2. U krilu Međunarodnoga vijeća osnovano je Predsjedništvo MVFSR-a koje je njegov sastavni dio.
3. Međunarodno vijeće sabrano na generalnom kapitulu jest najviši organ uprave FSR-a koji ima zakonodavnu, odlučujuću i izbornu vlast. Ono može donositi zakonodavne odluke i proglašavati propise u skladu s Pravilom i Konstitucijama.
4. Međunarodno vijeće se sastaje svakih šest godina na izborni generalni kapitul i još najmanje jedanput između dva izborna generalna kapitula po propisima što ih donose Konstitucije i međunarodni statut.

     Članak 71
1. Svrha i zadaće Međunarodnoga vijeća jesu:
    a) promicati i podržavati evanđeoski život po duhu sv. Franje Asiškoga, u svjetovnim uvjetima vjernika koji žive po cijelome svijetu;
    b) učvršćivati osjećaj jedinstva FSR-a, u poštivanju pluralizma osoba i skupina, kao i osnaživati vez zajedništva, suradnje i uzajamnosti među nacionalnim bratstvima;
    c) usklađivati, po izvornoj naravi FSR-a, zdrave tradicije s posadašnjenjem na teološkome, pastoralnome i zakonodavnome polju, radi specifične franjevačke evanđeoske formacije;
    d) pridonositi, na crti tradicije FSR-a, širenju ideja i inicijativa koje će uspješno potpomagati raspoloživost svjetovnih franjevaca u životu Crkve i društva;
    e) određivati smjernice i ustanovljivati prioritete za rad Predsjedništva;
    f) tumačiti Konstitucije kako je to predviđeno u članku 5,2;
2. Međunarodni statut potanko označuje sastav Međunarodnoga vijeća i način kako sazivati njegova zasjedanja.

     Članak 72
1. Predsjedništvo MVFSR-a čine:
    - generalni ministar;
    - zamjenik ministra [doministar];
    - vijećnici Predsjedništva;
    - jedan član Franjevačke mladeži;
    - generalni asistenti FSR-a.
2. Vijećnici Predsjedništva se biraju po odredbama Međunarodnoga statuta koji određuje njihov broj i područja koja trebaju predstavljati.

     Članak 73
1. Obveze i dužnosti Predsjedništva MVFSR-a jesu:
    a) raditi na tome da se primijene odluke i usmjerenja generalnoga kapitula;
    b) koordinirati, animirati i voditi FSR na međunarodnome planu kako bi učinilo djelotvornom međuovisnost i recipročnost FSR-a na različitim razinama bratstva;
    c) intervenirati u duhu služenja, prema okolnostima, kako bi se dala bratska pomoć u razjašnjavanju i u rješavanju teških i hitnih problema FSR-a, obavještavajući zainteresirano nacionalno vijeće i sljedeći generalni kapitul;
    d) osnaživati, na svjetskom planu, uzajamne odnose suradnje između FSR-a i drugih sastavnica Franjevačke obitelji;
    e) po odredbama nacionalnoga Statuta organizirati sjednice ili skupštine za unapređivanje života i apostolata FSR-a na međunarodnoj razini;
    f) surađivati s organizacijama i udruženjima koja podržavaju iste vrednote;
    g) izvršavati i druge obveze naznačene u Konstitucijama ili one koje su nužne da bi se ostvarili vlastiti ciljevi.

     Članak 74
1. I pored suodgovornosti Predsjedništva MVFSR-a, dužnost je generalnoga ministra, koji je za njega prvi odgovorni, brinuti se da se u praksi provode odluke i smjernice generalnog kapitula i Predsjedništva koje treba da obavijesti o svom radu.
2. Generalni ministar, osim toga, ima ovu zadaću:
    a) sazivati i predsjedati sjednicama Predsjedništva po vlastitome statutu;
    b) sazivati, uz suglasnost Predsjedništva, i predsjedati zasjedanjima generalnoga kapitula;
    c) biti vidljivi i istinski znak zajedništva i životne uzajamnosti između FSR-a i generalnih ministara Prvoga franjevačkog reda i TOR-a kod kojih zastupa FSR i njegovati povezanost s Konferencijom generalnih asistenata;
    d) predstavljati FSR na svjetskoj razini kod crkvenih i civilnih vlasti. Kad međunarodno bratstvo ima civilnu pravnu osobnost, ministar je nadležan da ga pravno predstavlja;
    e) obavljati bratski pohod nacionalnim vijećima osobno ili preko delegata;
    f) predsjedati i potvrđivati izbore nacionalnih vijeća osobno ili preko delegata;
    g) tražiti, uz pristanak Predsjedništva, pastoralni pohod od Konferencije generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a;
    h) istupiti [intervenirati] u hitnim slučajevima i o tome obavijestiti Predsjedništvo;
    i) potpisivati službene dokumente Međunarodnoga bratstva;
    j) vršiti, uz pristanak Predsjedništva i zajedno s još jednim vijećnikom Predsjedništva kojega ono samo odredi, imovinsko-pravne poslove Međunarodnoga bratstva;
    k) prije svakoga generalnog kapitula dati na provjeru financijsku i imovinsku situaciju međunarodnoga bratstva jednome kvalificiranome računovođi koji nije uključen u ekonomsko i financijsko poslovanje Predsjedništva.

     Članak 75
Posebne zadaće Međunarodnoga vijeća određuje međunarodni statut.

     Četvrti naslov: IZBORI NA SLUŽBE I PRESTANAK

     Izbori

     Članak 76
1. Izbori na različitim razinama neka se vrše po propisima crkvenoga prava i Konstitucija.
Neka se sazovu najmanje mjesec dana prije s naznakom mjesta, dana i sata izbora.
2. Izbornoj skupštini ili kapitulu predsjeda ministar neposredno više razine ili njegov delegat, koji potvrđuje izbor.
Ministar ili delegat ne može predsjedati izborima u vlastitom mjesnom bratstvu niti izborima vijeća druge razine kojega je on član.
Neka bude prisutan duhovni asistent neposredno više razine ili njegov delegat kao svjedok zajedništva s Prvim redom i TOR-om.
Predstavnik Konferencije generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a predsjeda i potvrđuje izbor Predsjedništva MVFSR-a.
3. Predsjedatelj kapitula i asistent više razine nemaju prava glasa.
4. Predsjedatelj kapitula određuje, između članova kapitula, jednoga tajnika i dva brojača glasova.

Članak 77
1. U mjesnome bratstvu imaju aktivno pravo glasa, tj. mogu birati, i pasivno, tj. mogu biti izabrani, članovi bratstva s trajnim zavjetima. Samo aktivno pravo glasa imaju članovi s privremenim zavjetima.
2. Na ostalim razinama aktivno pravo glasa imaju: članovi bivšega vijeća, predstavnici vijeća neposredno niže razine i predstavnici Franjevačke mladeži ako su zavjetovani. Posebnim statutima pripada donositi konkretnije odredbe za primjenu prethodnoga propisa pazeći da bude osigurana najšira izborna baza. Pasivno pravo glasa imaju svjetovni franjevci s trajnim zavjetima na odgovarajućem području.
3. Nacionalni i međunarodni statuti, svaki za svoje specifično područje, mogu odrediti ono što se traži da bi netko bio izabran za različite službe.
4. Da bi se valjano pristupilo slavljenju izbornog kapitula, traži se prisutnost najmanje preko polovice onih koji imaju pravo glasa. Za mjesnu razinu nacionalni Statuti mogu odrediti drukčije.

     Članak 78
1. Za izbor ministra traži se apsolutna većina glasova prisutnih (birača) izražena tajnim glasovanjem. Nakon dva glasovanja bez ishoda ide se na izbor između dva kandidata koja su dobila najviše glasova ili, ako ih je više od dva, između (dvojice) kandidata stariji po zavjetovanju; ako nakon trećega glasovanja (kandidati) dobiju jednako glasova, izabran je onaj koji je stariji po zavjetovanju.
2. Izbor zamjenika ministra vrši se na isti način.
3. Za izbor vijećnika, ako nakon prvoga glasovanja nije dosegnuta apsolutna većina, u drugom je glasovanju dovoljna relativna većina glasova prisutnih [birača] dobivena tajnim glasovanjem, osim ako posebni statuti zahtijevaju širu većinu.
4. Tajnik objavljuje rezultat glasovanja; predsjednik, ako je sve obavljeno pravilno, a izabrani prihvatili zaduženja, potvrđuje izbor po Obredniku.

     Članak 79
1. Ministar i zamjenik ministra [doministar] mogu biti izabrani na dva uzastopna trogodišta. Na treće i posljednje uzastopno trogodište za službu ministra i zamjenika ministra bit će nužna većina od 2/3 glasova onih koji su prisutni i to postignuta u prvom glasovanju.
2. Ministar koji završava službu ne može biti izabran za zamjenika ministra [doministra].
3. Vijećnici mogu biti birani na više uzastopnih trogodišta. Od trećega uzastopnoga izbora bit će nužna većina od 2/3 glasova onih koji su prisutni i to postignuta u prvom glasovanju.
4. Generalni ministar, njegov zamjenik [doministar] i vijećnici Predsjedništva mogu biti izabrani samo na dva uzastopna šestogodišta.
5. Vijeće više razine ima pravo-dužnost poništiti izbore i raspisati nove u svim slučajevima nepoštivanja gornjih propisa.

     Članak 80
Posebni statuti mogu donijeti i druge odredbe za primjenu izbornih zakona (u izbornoj materiji), ali ne smiju biti u protivnosti s Konstitucijama.

     Ispražnjenje službe

     Članak 81
1. Kad se služba ministra isprazni zbog smrti, ostavke ili druge zapreke koja ima konačni karakter, službu preuzima zamjenik ministra [doministar] do kraja mandata na koji je ministar prvotno bio izabran.
2. Ako se isprazni služba zamjenika ministra [doministra], vijeće bratstva izabire jednoga od vijećnika za zamjenika ministra; vrijednost toga izbora traje do izbornoga kapitula.
3. Ako se isprazni služba vijećnika, vijeće mora postupiti u skladu s vlastitim statutima; vrijednost toga izbora traje do izbornoga kapitula.

     Nespojive službe

     Članak 82
Nespojive su sljedeće službe:
    a) služba ministra na dvije različite razine;
    b) služba ministra, zamjenika ministra [doministra], tajnika i blagajnika na istoj razini.

     Odreknuće od službe

     Članak 83
1. Ostavku ministra na kapitulu bilo koje razine prihvaća sami kapitul.
Ostavka ministra izvan kapitula daje se vijeću. Odreknuće mora potvrditi ministar višega vijeća, a ostavku generalnoga ministra Konferencija generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a.
2. Ostavka na ostale službe daje se ministru i njegovu vijeću koji su nadležni za prihvaćanje ostavke.

     Uklanjanje sa službe

     Članak 84
1. U slučaju da ministar ne izvršava vlastite dužnosti, neka odgovarajuće vijeće očituje svoju zabrinutost u bratskom dijalogu s njime. Ako iz toga ne proiziđe pozitivni rezultat, vijeće obavještava vijeće više razine koje ima ovlast ispitati slučaj i, ako je potrebno, tajnim glasovanjem, odrediti uklanjanje sa službe ministra.
2. U teškom, javnom i dokazanom slučaju vijeće više razine, nakon bratskoga dijaloga s onim o kome je riječ, može, tajnim glasovanjem, odrediti uklanjanje ministra niže razine.
3. Uklanjanje s drugih službi vijeća, kad postoji težak razlog, u nadležnosti je vijeća kojemu pripadaju, a vrši se tajnim glasovanjem nakon bratskoga dijaloga s onim o kome je riječ.
4. Protiv uklanjanja može se uputiti poništavajući utok vijeću neposredno više razine od onoga koje je donijelo sankcije, u roku od 30 dana.
5. Uklanjanje generalnoga ministra u nadležnosti je Konferencije generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a.
6. Vijeće više razine će, u slučaju teškog neispunjavanja obveza ili nezakonitosti sa strane ministra ili vijeća, obaviti bratski pohod vijeću o kojemu je riječ te će eventualno potražiti pastoralni pohod. S ljubavlju i razboritošću će prosuditi [ocijeniti] utvrđenu situaciju i odlučiti o postupcima koji će biti najprimjereniji slučaju, što može biti i eventualno uklanjanje sa službe vijeća ili odgovornih o kojima je riječ.

     Peti naslov: DUHOVNA I PASTORALNA ASISTENCIJA FSR-a

     Članak 85
1. Kao integralni dio Franjevačke obitelji, a pozvan živjeti Franjinu karizmu u svjetovnoj dimenziji, FSR ima posebne, tijesne veze s Prvim redom i sa TOR-om.
2. Duhovna i pastoralna briga koju je Crkva povjerila Prvome franjevačkom redu i TOR-u, obveza je prije svega njihovih generalnih i provincijskih ministara. Njima pripada „altius moderamen - više vodstvo“ o kojemu se govori u 303. kanonu. „Altius moderamen“ ima za cilj garantirati vjernost FSR-a franjevačkoj karizmi, zajedništvo s Crkvom i jedinstvo s Franjevačkom obitelji, a to su vrednote koje za svjetovne franjevce predstavljaju njihov životni poziv.

     Članak 86
1. Generalni i provincijski ministri vrše svoju službu u odnosu na FSR:
    - osnivanjem bratstava;
    - pastoralnim pohodom;
    - duhovnom asistencijom bratstvima na različitim razinama.
Ovu zadaću mogu izvršavati osobno ili preko delegata.
2. Ovo služenje redovničkih ministara upotpunjuje, ali ne nadomješta službu svjetovnih vijeća i ministara kojima pripada vodstvo, koordinacija i animiranje bratstava na različitim razinama.

     Članak 87
1. U svemu onome što se odnosi na cjelinu FSR-a „altius moderamen“ generalni ministri moraju obavljati kolegijalno.
2. Konferencija generalnih ministara Prvoga reda i TOR-a na poseban je način nadležna:
    - brinuti se za odnose sa Svetom Stolicom s obzirom na odobrenje zakonodavnih ili liturgijskih dokumenata kojih je odobrenje u nadležnosti Svete Stolice;
    - pohađati Predsjedništvo MVFSR-a;
    - potvrditi izbor Predsjedništva MVFSR-a;
3. Svaki se generalni ministar, u okviru svoga Reda, brine za zainteresiranost redovnika i za njihovu osposobljenost za služenje FSR-u po odgovarajućim Konstitucijama [svoga Reda] i po Konstitucijama FSR-a.

     Članak 88
1. Provincijski ministri i drugi viši poglavari, u okviru vlastite jurisdikcije, neka osiguraju duhovnu asistenciju mjesnim bratstvima povjerenima njihovoj jurisdikciji. Brinu se za zainteresiranost svojih redovnika za FSR i vode računa o tome da se odrede prikladne i spremne osobe za službu duhovne asistencije.
2. Višim redovničkim poglavarima snagom vlastite jurisdikcije pripada:
    a) kanonsko osnivanje novih mjesnih bratstava, osiguravajući im duhovnu asistenciju;
    b) duhovno animiranje i pohađanje mjesnih bratstva koja asistira njegova jurisdikcija;
    c) da bude obaviješteni o duhovnoj asistenciji koja se daje FSR-u.
3. Viši redovnički poglavari su odgovorni za duhovnu asistenciju mjesnih bratstava koja su osnovali.
4. Viši redovnički poglavari s jurisdikcijom na jednom te istom području neka se na najprikladniji način slože kako da osiguraju duhovnu asistenciju mjesnim bratstvima koja su, nekom višom silom, ostala bez nje.
5. Viši redovnički poglavari s jurisdikcijom na jednom te istom području neka se na najprikladniji način slože kako da kolegijalno obavljaju svoju službu u područnim i nacionalnim bratstvima FSR-a.

     Članak 89
1. Snagom životne uzajamnosti redovnika i svjetovnjaka Franjevačke obitelji i odgovornosti viših [redovničkih] poglavara, bratstvima FSR-a na svim razinama mora biti osigurana duhovna asistencija kao osnovni element zajedništva.
2. Duhovni asistent jest osoba koju je nadležni viši redovnički poglavar odredio za vršenje te službe u odnosu na određeno bratstvo FSR-a.
3. Da bi bio svjedok franjevačke duhovnosti i bratskog osjećaja redovnika prema svjetovnim franjevcima i vez zajedništva između svoga Reda i FSR-a, duhovni asistent neka bude redovnik franjevac koji pripada Prvome redu ili TOR-u.
4. Kad jednome bratstvu nije moguće dati takvu duhovnu asistenciju, nadležni viši redovnički poglavar može povjeriti službu duhovne asistencije:
    a) redovnicima ili redovnicama koji pripadaju drugim franjevačkim ustanovama;
    b) dijecezanskim klericima ili drugim osobama, koje su na poseban način osposobljene za tu službu, a pripadaju FSR-u;
    c) drugim dijecezanskim klericima ili redovnicima koji nisu franjevci.
5. Prethodno odobrenje poglavara ili mjesnog ordinarija, kad je potrebno, ne oslobađa odgovornosti franjevačkoga višeg poglavara za kvalitetu pastoralnoga služenja i duhovne asistencije.

     Članak 90
1. Osobita je zadaća asistenta prenositi franjevačku duhovnost i sudjelovati u početnoj i trajnoj formaciji braće.
2. Duhovni asistent je po pravu član, s pravom glasa, vijeća bratstva kojemu je asistent te surađuje s njime u svim djelatnostima. Nema prava glasa u ekonomskim pitanjima.
3. Posebno:
    a) generalni asistenti obavljaju svoju službu Predsjedništvu MVFSR-a, čine jednu Konferenciju i kolegijalno se brinu za duhovnu asistenciju FSR-a u njegovoj cjelini;
    b) nacionalni asistenti obavljaju svoju službu nacionalnom vijeću i brinu se za duhovnu asistenciju FSR-a na cijelom području nacionalnoga bratstva i za koordinaciju područnih asistenata na nacionalnoj razini. Ako ih ima više od jednoga, čine Konferenciju i obavljaju svoju službu kolegijalno;
    c) područni asistenti obavljaju svoju službu područnom vijeću i brinu se za duhovnu asistenciju područnoga bratstva. Ako ih ima više od jednoga, čine Konferenciju i obavljaju svoju službu kolegijalno;
    d) mjesni asistent obavlja svoju službu mjesnom bratstvu i njegovu vijeću.

     Članak 91
1. Vijeće bratstva na svakoj razini traži prikladne i pripravne asistente od nadležnih poglavara Prvoga reda i TOR-a.
2. Posebno:
    a) Predsjedništvo MVFSR-a traži generalnog asistenta od dotičnog generalnog ministra;
    b) nacionalno vijeće traži asistenta od onoga višeg redovničkog poglavara koji je kolegijalno određen od viših poglavara s jurisdikcijom na području nacionalnoga bratstva;
    c) područno vijeće traži asistenta od višega redovničkog poglavara koji je kolegijalno određen od viših poglavara s jurisdikcijom na teritoriju područnog bratstva;
    d) mjesno vijeće traži asistenta od višega redovničkog poglavara one jurisdikcije koja ima odgovornost za asistenciju.
3. Nadležni viši poglavar, saslušavši vijeće bratstva o kojemu je riječ, imenuje asistenta po odredbama ovih Konstitucija i Statuta za duhovnu i pastoralnu asistenciju Franjevačkoga svjetovnog reda.

     Šesti naslov: BRATSKI POHOD I PASTORALNI POHOD

     Članak 92
1. Svrha kako bratskoga tako i pastoralnoga pohoda jest oživjeti evanđeoski franjevački duh, osigurati vjernost karizmi i Pravilu, pružati pomoć životu bratstva, jačati vez jedinstva Reda i promicati njegovo što efikasnije uključivanje u Franjevačku obitelj i u Crkvu.
2. Molbe za pohod, kako bratski tako i pastoralni, uz pristanak odgovarajućega vijeća, upućuje:
    a) Ministar mjesnoga i područnog bratstva, najmanje svake tri godine, vijeću neposredno više razine i odgovarajućoj konferenciji duhovnih asistenata;
    b) Nacionalni ministar, najmanje svakih šest godina, Predsjedništvu MVFSR-a i Konferenciji generalnih asistenata;
    c) Generalni ministar, najmanje svakih šest godina, Konferenciji generalnih ministara.
3. Za hitne i teške slučajeve, ili kad ministar i vijeće ne izvršavaju obvezu traženja pohoda, bratski i pastoralni pohod može se ostvariti na inicijativu vijeća i konferencije duhovnih asistenata koji su za to nadležni.

     Članak 93
1. U pohodima mjesnim bratstvima i vijećima na različitim razinama pohoditelj će provjeriti evanđeosku i apostolsku životnost, opsluživanje Pravila i Konstitucija kao i uključenost bratstva u Red i u Crkvu.
2. U pohodu mjesnim bratstvima i vijećima različitih razina pohoditelj će na vrijeme priopćiti vijeću o kojemu je riječ predmet i program pohoda. Pregledat će registre i spise, uključujući i one koji se odnose na prethodne pohode, na izbor vijeća i na upravljanje dobrima. Sastavit će izvješće o izvršenu pohodu i priložiti ga spisima u posebnom registru pohođenoga bratstva te o tome obavijestiti vijeće one razine koje je obavila pohod.
3. U pohodu mjesnome bratstvu pohoditelj će se susresti s cijelim bratstvom, s grupama i sekcijama na koje je ono raščlanjeno. Posebnu će pozornost posvetiti braći u formaciji i onoj braći koja bi mogla tražiti osobni susret. Gdje je potrebno, pristupit će bratskome popravljanju pomanjkanja koje je susreo.
4. Dva pohoditelja, svjetovni i redovnički, mogu - ako to koristi služenju bratstvu - pohod obaviti istodobno tako da prethodno usklade program kako najbolje odgovara poslanju svakoga od njih.
5. Bratski i pastoralni pohod, koji je obavila neposredno viša razina, ne priječi da pohođeno bratstvo zadrži pravo utoka vijeću ili konferenciji duhovnih asistenata više razine.

     Bratski pohod

     Članak 94
1. Bratski pohod je prilika za zajedništvo, izraz služenja i konkretnoga zanimanja odgovornih svjetovnjaka na različitim razinama kako bi bratstvo raslo i bilo vjerno svome pozivu.
2. Među raznovrsnim inicijativama, da se postigne svrha pohoda, pohoditelj će posvetiti osobitu pozornost:
    - valjanosti početne i trajne formacije;
    - odnosima koji postoje s drugim bratstvima na različitim razinama, s Franjevačkom mladeži i s cijelom Franjevačkom obitelji;
    - izvršavanju uputa i smjernica MVFSR-a i drugih vijeća;
    - prisutnosti u partikularnoj Crkvi.
3. Pohoditelj će pregledati računske knjige prethodne provjere o financijskom poslovanju i imovini vijeća; provjerit će registar blagajne i svaki dokument koji se odnosi na stanje imovine bratstva i eventualne uvjete [u kojima se nalazi bratstvo] kao pravna osoba u civilnome ustrojstvu uključivši tu i fiskalnu stranu [poreze i dobit]. Ako ne bude mogao obaviti potrebnu provjeru s obzirom na financijsko poslovanje i imovinu vijeća, pohoditelj može, na račun bratstva koje pohađa, povjeriti takvu provjeru stručnoj osobi koja neka ne bude član vijeća o kojemu je riječ. Gdje smatra potrebnim, pohoditelj može za te stvari kao pomoćnika uzeti kompetentnu osobu.
4. Pohoditelj će provjeriti spise izbora vijeća, procijeniti kakvoću služenja bratstvu ministra i ostalih odgovornih te će zajedno s njima nastojati riješiti eventualne probleme.
Ako se ustanovi da iz bilo kojega razloga oni ne obavljaju svoje služenje na način koji odgovara potrebama bratstva, pohoditelj će pokrenuti prikladne poteze, vodeći računa, u posebnim okolnostima, o onome što je određeno glede ostavke ili uklanjanja sa službe.
5. Pohoditelj ne može vršiti pohod u vlastitome mjesnom bratstvu niti u vijeću druge razine kojega je on član.

     Pastoralni pohod

     Članak 95
1. Pastoralni pohod jest povlaštena okolnost zajedništva s Prvim redom ili TOR-om. Vrši se također u ime Crkve, a služi osiguranju i promicanju opsluživanja Pravila i Konstitucija i vjernosti franjevačkoj karizmi. Odvija se uz poštivanje organizacije i prava vlastitoga FSR-u.
2. Kad je pohoditelj utvrdio kanonsku uspostavu bratstva, zanimat će se za odnose bratstva s njihovim duhovnim asistentima i s partikularnom Crkvom te će se susresti s pastirima (biskupom i župnikom) kad je to prikladno za unapređivanje zajedništva i za služenje na izgradnju Crkve.
3. Promicat će suradnju i osjećaj suodgovornosti odgovornih svjetovnjaka i duhovnih asistenata. Morat će provjeriti kvalitetu duhovne asistencije koju ima pohođeno bratstvo, ohrabriti duhovne asistente u njihovu služenju i unapređivati njihovo trajnu duhovnu i pastoralnu formaciju.
4. Posebnu će pozornost dati programima za formaciju, metodama i iskustvima, liturgijskom životu i molitvi te apostolskim djelatnostima bratstva.

     Sedmi naslov: FRANJEVAČKA MLADEŽ

     Članak 96
1. FSR, snagom svoga vlastitoga poziva, mora biti spreman posredovati svoje iskustvo evanđeoskoga života mladima koji osjećaju da ih privlači sv. Franjo Asiški te tražiti sredstva kako da im ga se primjereno predstavi.
2. Franjevačka mladež (Frama), kako je shvaćaju ove Konstitucije i za koju se FSR smatra osobito odgovornim, čine oni mladi koji se osjećaju od Duha Svetoga pozvanima da u bratstvu ostvare iskustvo kršćanskoga života u svjetlu poruke sv. Franje Asiškoga, produbljujući vlastito zvanje u krugu Franjevačkoga svjetovnog reda.
3. Članovi Franjevačke mladeži Pravilo FSR-a smatraju dokumentom nadahnuća za rast vlastitoga kršćanskog i franjevačkoga zvanja, kako pojedinačno tako i u grupi. Nakon stanovitoga razdoblja formacije, kroz najmanje godinu dana, potvrđuju taj izbor osobnom obvezom pred Bogom i u nazočnosti braće.
4. Članovi Franjevačke mladeži koji žele pripadati FSR-u drže se onoga što je predviđeno u Pravilu, u Konstitucijama i u Obredniku FSR-a.
5. Franjevačka mladež ima specifičnu organizaciju te formativne i pedagoške metode prilagođene potrebama mladoga svijeta, prema stvarnosti koja postoji u pojedinim zemljama. Nacionalni statut Frame mora odobriti odgovarajuće nacionalno vijeće FSR-a ili, ako njega nema, Predsjedništvo MVFSR-a.
6. Franjevačka mladež, kao sastavni dio Franjevačke obitelji, traži od odgovornih svjetovnjaka i od nadležnih redovničkih poglavara bratsku animaciju odnosno duhovnu asistenciju.

     Članak 97
1. Neka bratstva FSR-a prikladnim inicijativama i dinamikom promiču franjevački poziv mladih. Neka se brinu za proširenje bratstava Frame i prate mlade u njihovu hodu ljudskoga i duhovnog rasta predlažući im djelatnosti i tematske sadržaje.
2. Neka se bratstva FSR-a obvežu da bratstvima Frame dadu jednoga bratskog animatora koji će zajedno s duhovnim asistentom i vijećem Frame osigurati primjerenu svjetovnu franjevačku formaciju.
3. Da se promiče blisko zajedništvo s FSR-om, svi dužnosnici Franjevačke mladeži na međunarodnoj, i najmanje dva člana u nacionalnom vijeću Frame neka budu mladi zavjetovani svjetovni franjevci.
4. Jedan predstavnik Frame, kojega odredi njegovo vijeće, član je odgovarajućega vijeća FSR-a; jedan predstavnik FSR-a, kojega odredi njegovo vijeće, član je vijeća Frame na istoj razini. Predstavnik Frame ima glas u vijeću FSR-a samo ako je zavjetovani svjetovni franjevac.
5. Predstavnici Frame u Međunarodnome vijeću FSR-a biraju se po propisima međunarodnoga statuta koji određuje također broj, bratstva koja treba da predstavljaju te ovlasti predstavnika.

     Osmi naslov: U ZAJEDNIŠTVU S FRANJEVAČKOM OBITELJI I S CRKVOM

     Članak 98
1. Franjevci svjetovnjaci neka se trude živjeti u uzajamnome životnom zajedništvu sa svim članovima Franjevačke obitelji. Neka budu pripravni promicati zajedničke inicijative ili u njima sudjelovati s redovnicima i redovnicama Prvoga, Drugoga i Trećega reda, sa svjetovnim institutima i s drugim crkvenim skupinama laika koji priznaju Franju uzorom i nadahniteljem, kako bi sudjelovali u širenju Evanđelja, kako bi otklanjali uzroke isključenosti iz društvenog života i kako bi bili sredstvo mira.
2. Moraju gajiti posebni osjećaj, koji će se pretvoriti u konkretne poduhvate bratskoga zajedništva, prema sestrama kontemplativnoga života koje, kao sv. Klara Asiška, svjedoče u Crkvi i u svijetu i od čijega posredovanja očekuju obilje milosti za bratstvo i za apostolska djela.

     Članak 99
1. Kao živi dio Božjega naroda te nadahnjujući se na Serafskome ocu, neka franjevci svjetovnjaci, „ujedinjeni punim zajedništvom s papom i biskupima“, nastoje upoznati i produbiti nauk koji predlaže crkveno učiteljstvo po svojim najznačajnijim dokumentima i neka budu pozorni na prisutnost Duha Svetoga koji oživljava vjeru i ljubav Božjega naroda. Neka sudjeluju u pothvatima koje poduzima Sveta Stolica posebno na onim poljima na koja su pozvani raditi snagom svjetovnoga franjevačkog poziva.
2. FSR, kao javno međunarodno udruženje, povezan je posebnim vezom s Rimskim Biskupom koji je odobrio Pravilo i potvrdio poslanje FSR-a u Crkvi i u svijetu.

     Članak 100
1. Poziv „na ponovno građenje“ Crkve mora pokretati braću da ljube i žive iskreno zajedništvo s partikularnom Crkvom u kojoj razvijaju vlastito zvanje i ostvaruju svoje apostolske obveze, svjesni da je u biskupiji na djelu Kristova Crkva.
2. Neka svjetovni franjevci odano ispunjavaju zadaće na koje su dužni u odnosu na partikularnu Crkvu; neka pomažu apostolske aktivnosti i socijalne djelatnosti koje postoje u biskupiji. U duhu služenja neka budu nazočni u životu biskupije kao bratstvo FSR-a, spremni surađivati s ostalim crkvenim grupama i sudjelovati u pastoralnim vijećima.
3. Vjernost vlastitoj karizmi, franjevačkoj i svjetovnoj, te svjedočenje iskrenoga i otvorenog bratstva jesu njihovo prvotno služenje Crkvi koja je zajednica ljubavi. Neka ih se u njoj prepoznaje po onome što „jesu“, a iz čega proizlazi onda i njihovo poslanje.

     Članak 101
1. Svjetovni franjevci neka surađuju s biskupima i neka slijede njihove upute jer su oni upravitelji služenja Riječi i Liturgije kao i koordinatori raznovrsnih oblika apostolata u partikularnoj Crkvi.
2. Bratstva su podložna budnosti ordinarija ukoliko obavljaju svoje djelovanje u partikularnoj Crkvi.

     Članak 102
1. Bratstva osnovana u župi [župnoj crkvi] neka nastoje surađivati u animiranju župske zajednice, liturgije i bratskih odnosa; neka se uključe u apostolat kao cjelinu osobito u djelatnostima koje su srodne svjetovnoj franjevačkoj tradiciji i duhovnosti.
2. U župama povjerenima redovnicima franjevcima bratstva služe, ostvarujući plodnu životnu uzajamnost, posredovanju i svjedočenju svjetovne dimenzije franjevačke karizme u župskoj zajednici. Neka se dakle, sjedinjeni s redovnicima, brinu za širenje evanđeoske poruke i franjevačkoga stila života.

     Članak 103
1. Ostajući vjerna vlastitome identitetu, bratstva će se brinuti da iskoriste svaku prigodu za molitvu, za formaciju i za djelatnu suradnju s ostalim crkvenim grupama. Neka rado prihvaćaju one koji, makar i ne pripadali FSR-u, žele podijeliti s njima iskustva i djelatnost.
2. Neka bratstva unapređuju, gdje je to moguće, bratske odnose s nekatoličkim udrugama koje imaju Franjino nadahnuće.

Obitelj, Za svjetovnog franjevca život u vlastitoj obitelji je izazov i mjesto gdje živi vlastiti poziv. U Generalnim konstitucijama nadahnuto se kaže: „Svjetovni franjevci neka svoju obitelj smatraju prvotnom sredinom u kojoj žive svoje kršćanske obveze i franjevački poziv; u njoj neka dadu mjesta molitvi, Božjoj Riječi i...

Svemogući, presveti,
previsoki i preuzvišeni Bože,
vrhovno dobro, sve dobro,
potpuno dobro, koji si jedini dobar,
tebi uzvraćamo svaku hvalu,
svaku slavu, svaku milost,
svaku čast, svaki blagoslov
i sva dobra tebi uvijek
ponovno uzvraćamo. Amen.
(Sveti Franjo, PČ 31-33)

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 

Htio bih, putem kojim hodim, u jednostavnosti srca, svu čežnju upraviti Tebi, dobri Gospodine.
Htio bih koračati s Tobom, dijeliti svoj život s Tobom i drugima s Tobom darivati svoj život.
Htio bih u Tebi otkrivati milosnost darovanog života.
Htio bih, Oče dobri i milosrdni, u Tebi pronaći razlog hvaljenja i blagoslivljanja,
razlog divljenja zbog svega što dodirujem i što mene dotiče.
Htio bih Franjinim i Klarinim srcem i vjerom otkrivati Tvoju ljepotu,
diviti joj se, hraniti se njome i sebe, ponekad umornog,
oduševiti za zanosne korake bratskog predanja.

Upravi moje korake putovima čudesne zadivljenosti Tobom.
Prigni moje srce i moja koljena pred svojom jednostavnom dobrotom.
Tebi, koji si neizmjerno dobro, izručujem svaki pokušaj i mogućnost moga dobra.
Nauči me drugima biti dobro. Nauči me od Tebe učiti biti dobar.

(fJV)

Trajna formacija OFS-a , travanj 2013

05.06.2013

Trajna formacija OFS-a ožujak 2013

15.05.2013

Trajna formacija OFS-a veljača 2013

15.05.2013