OFS Posušje, obilježavanje 800. obljetnice od prvog Pravila sv. Franje
Susret članova trećeg svjetovnog reda svetoga Franje u našoj župi ovoga mjeseca je protekao nešto malo drugačije nego inače. Naime, Marija Krešić, doministra Nacionalnog vijeća OFS-a u BiH održala je posuškim trećarima predavanje povodom 800 godine postojanja pravila Memoriale propositi (Spomenice o načinu života) koji se smatra prvim zakonodavnim dokumentom Reda braće i sestara od pokore.
Memoriale propositi ili Spomenica o načinu života napisana je 1221. godine, a tim pravilom smatra se da je ustanovljen Treći red sv. Franje. Spomenicu je potvrdio papa Nikola IV. tek 1289. godine. Na temelju Memoriale propositi nastala su kasnija, revidirana Pravila života franjevačkih svjetovnjaka, pa i ovo današnje aktualno iz 1978. godine.
Budući da su se ta pravila mijenjala tijekom ovih 800 godina, zanimljivo je bilo usporediti na koji su se način, kako i koliko promijenila današnja pravila u odnosu na ona prva. S namjerom razmatranjima tih promjena pravila, članovi franjevačkog trećeg reda iz Posušja, Posuškog Graca i Tomislavgrada su bili podijeljeni u nekoliko grupa u kojima su uspoređivali stara i nova pravila. Zatim je po jedan predstavnik svake grupe iznio u ime cijele grupe stav o razlikama starih i novih pravila, razmatranja zašto su se mijenjala, te usporedbe u smislu je li staro pravilo bilo bolje od novoga. Članovima trećeg reda svidjela se ova vrsta rada i druženja, te su aktivno sudjelovali i iznijeli jako zanimljiva stajališta o zadanim temama.
Povijest duga 800 godina
Osamstota obljetnica pravila Memoriale propositi bila je prilika prisjetiti se početaka franjevačkog svjetovnog reda. Marija Krešić je ovom prilikom istaknula da je važno znati povijest. „Važno je znati tko smo i kako je nastao naš red kako bi mogli raditi na našem identitetu. Kako ćemo mi drugima objasniti tko smo i što radimo ako ne znamo svoju povijest. Ako poznajemo povijest, neće nas nitko moći pokolebati, neće nas moći stavljati u kalupe u koje ne pripadamo. Povijest nam je bitna jer se uvijek možemo vraćati na izvore. U ovom smislu možemo otkriti što je to što je tolike ljude i laike potaknulo da slijede svetoga Franju“, istaknula je Krešić. „Prije nego je sveti Franjo osnovao Red manje braće, u Crkvi su postojali brojni pokornički pokreti, a dio njih je bio i sveti Franjo. O čemu se radilo? Naime, na početku kada se kršćanstvo tek širilo, kada bi se netko obratio na kršćanstvo s poganstva, ti ljudi koji su se obratili su morali pri obraćenju vršiti pokoru za grijehe koje su počinili u prijašnjem životu. Pokornička djela su bila u obliku molitve, posta, djela milosrđa. S vremenom je taj pokornički život postao dobrovoljan. Ljudi su željeli dobrovoljno vršiti pokoru za obraćenje grešnika, pa bi u tom smislu uzimali obvezu posta, molitve, djela milosrđa. Sveti Franjo je na početku obraćenja bio pokornik i bio je dio pokorničkog pokreta čak dvije godine. Tek nakon što je osnovao Red manje braće počeo je propovijeati Evanđelje. I onda se dogodilo da mnoštvo ljudi želi slijediti njega, ali i njegov način života“, kazala je u svom predavanju sestra Marija Krešić.
Zanimljivo je da je prema zapisima i sveti Franjo bio u nedoumici. „Naime, razmišljao je želi li Bog od njega da bude isposnik, pokornik u molitvi i u kontemplaciji ili Bog od njega želi da propovijeda Evanđelje. Molitvom je došao do spoznaje da Bog želi da propovijeda Evanđelje i navješta Kraljevstvo Božje kako bi se i na taj način spasili mnogi ljudi. Zanimljivo je da nakon te spoznaje prema zapisima u naselju Kanara propovijedao s takvim oduševljenjem da su svi stanovnici toga mjesta željeli sve ostaviti i poći za njim. Sveti Franjo im je ipak rekao da ostanu i dao upute što činiti za vječno spasenje. I kaže se da je tada sveti Franjo naumio osnovati treći red kako bi se pobrinuo i za one koji ga žele slijediti u svjetovnim prilikama. To su bili ljudi koji su željeli slijediti njegov način života, a bili su već u braku, imali su djecu, i život koji nisu mogli samo tako ostaviti. I onda je sveti Franjo napisao pismo svim vjernicima i za to pismo se drži da je bio temelj za osnivanje trećeg reda. Jednu verziju imamo i mi u početku u našem pravilu. Druga redakcija pisma svetoga Franje su upute kako živjeti na ovom svijetu i zadobiti spasenje. On tu piše kako je potrebno prije svega ljubiti Boga, pa onda ljubiti bližnjega, neprijatelja, kako je potrebno biti milosrdan, živjeti u čistoći, jednostavnosti, poniznosti, ispovijedati se, živjeti u Euharistijskom zajedništvu. Odnosno kako živjeti Evanđelje u svjetovnim prilikama. No, to još nisu bila pravila, nego upute koje je napisao sam sveti Franjo. Tek 1221. godine nastaje prvo pravilo – Memoriale propositi. To prvo pravilo je napisao kardinal Hugolin – Franjin dobar prijatelj i sljedbenik. On je dao konkretne upute kako živjeti u svjetovnim prilikama. Pravila svetog Franje su npr. bila Evanđeljem nadahnuta bez konkretnih uputa. I zato se kaže da je Pismo svim vjernicima koje je napisao sveti Franjo nadopuna pravila koje je napisao kardinal Hugolini. Ta pravila su stupila na snagu tek kada ga je papa Nikola IV ih potvrdio“, kazala je doministra Marija Krešić.
Memoriale propositi ili Spomenica o načinu života sastoji se o 39 članaka koji daju detaljne upute za život braće i sestara u pokori. Naglasak je bio u pokori pa se i red isprva zvao Pokornička braća i sestre. „Tako su dane striktne upute vezano za odjeću, kako je trebala izgledati pa čak i koliko je trebala koštati. Pravila vezana za molitvu su takođe bila stroža. Staro pravilo je predvidilo da pokornik ili član trećeg reda moli sedam kanpnskih časoslova sa sedam očenaša, danas mi uglavom molimo dva časoslova. Članovi reda su morali davati desetinu od mjesečnih prihoda, a naglasak je bio da se prilog daje za siromašne članove reda. Danas i mi imamo mnoštvo akcija kojima pomažemo. Post je bio obavezan svakim danom osim nedjeljom, utorkomi četvrtkom. Mi danas uglavnom za obavezu imamo postiti petak. U starom pravilu obveza ispovijedanja i pričešćivanja je bila tek tri puta godišnje, a mi danas imamo ispovijedi svakog mjeseca, često svakodnevno idemo na misu i pričešćujemo se. Staro pravilo je npr. predviđalo zabranu nošenja oružja. Vidimo da su se današnja pravila morala promjeniti jer su se mijenjale i prilike u kojima su ljudi živjeli“, kazala je doministra Marija Krešić. U današnjem pravilu nemamo konkretnih uputa. „Današnje pravilo nam ne govori da nešto moramo. Današnje pravilo je također Evanđeoski nadahnuto, ono nam daje preporuke i ono nam je doista na izbor. Prilagođeno je prilikama u kojima živimo. Mi ne možemo svi preuzeti neke stroge obavze, ali imamo izbor na koji način ćemo mi djelovati“, kazala je sestra Marija Krešić.
Možemo li ipak neka stara pravila koristiti i danas trećari su razmatrali u grupama. Svaka je grupa razmatrala staro pravilo i novo pravilo. Uspoređivali su ih u kontekstu nekadašnjega i današnjeg načina života i iznijeli zanimljive zaključke.
OFS Posušje
